Tomašević o odluci Ustavnog suda: "Nećemo odustati sve dok javnost ne dobije jasne odgovore"

"Grad Zagreb očekivao je pravičan postupak u kojem će sudjelovati svi suci Ustavnog suda i donijeti obrazloženu odluku o tri ključna pitanja koja je Grad stavio pred Ustavni sud. Umjesto toga, Ustavni sud je bez odlučivanja o sadržaju zahtjeva Grada Zagreba odbacio zahtjev i to u tročlanom vijeću sudaca bez rasprave o ustavnim pitanjima koja je Grad postavio, iako smatramo da se radi o predmetu koji ima širi značaj, u smislu odredbe čl. 64. st. 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Postavljena su, a neodgovorena, fundamentalna ustavna pitanja diobe vlasti i vladavine prava koja su se prvi put našla na Ustavnom sudu", naglasio je gradonačelnik Tomašević.

Dodao je da Ustavni sud ni na jedno od postavljenih temeljnih ustavnih pitanja nije odgovorio, a "pogotovo ne obrazloženo, kako je propisano člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda".

"Grad Zagreb je istovremeno kad je uputio ustavnu tužbu uputio i tužbu Upravnom sudu u Zagrebu te ćemo, u slučaju potrebe, nakon odluke Upravnog suda ponovno ići na Ustavni sud. Nećemo odustati sve dok javnost ne dobije jasne odgovore na ova ključna pitanja za diobu vlasti i vladavinu prava”, poručio je Tomašević.

Što je tražio Grad Zagreb od Ustavnog suda

U izjavi je podsjetio i koja je pitanja Grad Zagreb uputio Ustavnom sudu:

"Prvo pitanje je vezano uz razgraničenje ustavnih komunalnih nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) i Vlade Republike Hrvatske u raspolaganju prostorom na području JLS.

Drugo pitanje je može li Vlada svojim postupanjem, bez donošenja pisane formalne odluke, zaobići ocjenu zakonitosti i ustavnosti, samo temeljem činjenice da odluka nije donesena u propisanoj formi, već da se radi o tzv. real aktu (činu bez formalne odluke). Njemački i austrijski Ustavni sud su prepoznali takvu praksu i nazvali je real aktom te utvrdili da izbjegavanje procedure i forme pri donošenju odluka Vladu ne može abolirati od ocjene ustavnosti i zakonitosti te iste odluke.

I treće pitanje, smije li Vlada ignorirati propise Hrvatskoga sabora koji se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj: Zakon o javnom okupljanju i Zakon o komunalnom gospodarstvu? Radi se o općim aktima koji djeluju prema svima, a Vlada je sebi dopustila da krši navedene propise i time se postavila iznad zakona i svih ostalih na koje se zakon odnosi. To dovodi u pitanje ustavno načelo vladavine prava, jer vladavina prava postoji samo onda kada se jednako odnosi na sve."